Industrijsko-obrtnička škola Virovitica

Povijest Industrijsko-obrtničke škole Virovitica

Industrijsko-obrtnička škola Virovitica sljednik je Šegrtske škole koja je osnovana i s radom počela 1903. godine. Sam čin svečanog otvaranja zbio se u nedjelju ujutro, 6. rujna 1903. godine s „Veni Sancte“ („Dođi Duše“) u crkvi sv. Roka, a poslije podne čitanjem propisa i raspoređivanjem u razredne odjele. Bila je to jedina šegrtska škola otvorena 1903. godine u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Poslije dvije šegrtske škole u Osijeku, jedne u Đakovu i Valpovu bila je to peta šegrtska škola u tadašnjoj virovitičkoj županiji i 39. na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Šegrtska škola je u početku bila smještena u zgradi Više pučke škole. To je bila kuća koju je husarski oficir Hunkar 1903. godine prodao općini. Općina je te iste godine kuću adaptirala za potrebe Više pučke škole, a zajedno s njom prostor je koristila i Šegrtska škola. Na kraju prve školske godine (1903./04.) bilo je ukupno 111 šegrta, i to 76 u nižem razrednom odjelu i 35 u višem razrednom odjelu u sljedećim zanimanjima: 6 bravara, 12 brijača, 11 čizmara, 1 dimnjačar, 1 graditelj, 1 knjigoveža, 4 kobasičara, 1 kolar, 5 kovača, 7 krojača, 1 krznar, 1 limar, 3 lončara, 1 mašinista, 1 mesar, 2 mlinara, 2 opančara, 1 pekar, 17 postolara, 3 remenara, 5 stolara, 5 tesara, 3 tiskara, 6 trgovaca, 1 užar, 9 zidara, 2 inih zanata. Radilo je ukupno 11 učitelja: 1 ravnatelj Više pučke škole, 3 učitelja Više pučke škole, 4 pučka učitelja, 1 vjeroučitelj rimokatolika, 1 grčkoistočnih i 1 izraelitskih vjeroispovijesti. Škola se financirala uglavnom iz prinosa općinske blagajne ili dohodcima iz potrošarine, zatim novčane globe "unišle" po obrtnom zakonu, povremenim dohodcima iz zaklade za šegrtske škole, pristojbi propisanih po obrtnom zakonu te potporom iz zemaljskih sredstava.    

       Zgrada Više pučke škole u kojoj je započela s radom Šegrtska škola        (Fototeka Kulturno-povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica)

U veljači 1913. godine Šegrtska škola zajedno s Višom pučkom školom seli se u novo sagrađenu školsku zgradu za Višu pučku školu i Nižu žensku pučku školu (današnja zgrada Gimnazije Petra Preradovića). U toj školskoj zgradi Šegrtska škola boravi sve do 1918. godine kada se opet seli i to u zgradu Niže muške pučke škole (zgrada se nalazila na uglu ulica Vladimira Nazora i Josipa Jurja Strossmayera).

Zgrada Više pučke škole (danas zgrada Gimnazije Petra Preradovića)

Zgrada lijevo Niža muška pučka škola i Šegrtska škola

Raspisom Ministarstva trgovine i industrije II broj: 2995/VII od 16. siječnja 1928. godine Šegrtska škola mijenja naziv u: Opća zanatsko-trgovačka škola Virovitica. Pod tim nazivom škola je djelovala i radila sve do početka školske godine 1935./36. Tada je stupila na snagu Uredba o organizaciji, nastavnom planu, stručnoj spremi nastavnika i upotrebi udžbenika u stručno produžnim školama. Prema toj uredbi škola mijenja naziv u: Stručno produžna škola u Virovitici. Pod tim nazivom škola djeluje do 1947. godine kada mijenja naziv u: Škola za učenike u privredi Virovitica.

Poslije II. svjetskog rata škola se iz zgrade Niže muške pučke škole, koja je 1943. godine izgorjela, ponovno vraća u zgradu Gimnazije gdje je radila u III. smjeni. Nakon Gimnazije Škola je jedno vrijeme bila smještena u montažnim zgradama "barakama" kod današnjeg HAK-a.

Montažne zgrade („barake“) Škole učenika u privredi Virovitica (danas zgrade HAK-a, Ulica Zbora narodne garde 13, Virovitica)

U listopadu 1966. Škola se seli u zgradu Centra za izvanarmijski vojni odgoj naroda (Bilogorska ulica 24, Virovitica) gdje je bila do 1976. godine.

Zgrada Centra za izvanarmijski vojni odgoj naroda (Bilogorska ulica 24, Virovitica)

Godine 1968. (17. lipnja) u Virovitici se osniva Centar za obrazovanje kadrova u privredi Virovitica u čiji sastav ulaze: Ekonomska škola Boris Kidrič, Drvoprerađivačka tehnička škola, Centar za obrazovanje kadrova u poljoprivredi i Škola za učenike u privredi u Virovitici. 10. prosinca 1973. godine donesene su Osnove nastavnog plana i programa za srednjoškolsko obrazovanje u SR Hrvatskoj, koje su se postupno uvodile od školske godine 1973./74., a potpuno se primjenjuju od školske godine 1975./76. Od školske godine 1975./76. ukida se praktična nastava u prvom i drugom razredu i uvodi proizvodno-tehničko obrazovanje. Učenici se u trećem razredu opredjeljuju za određene zanate. Fond sati praktične nastave u trećem i četvrtom razredu je znatno smanjen, što se nepovoljno odrazilo na kvalitetu obrazovanja, naročito za obrtnička zanimanja. Godine 1978. Centar za obrazovanje kadrova u privredi sjedinjuje se s Gimnazijom Petar Preradović u Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje koji djeluje sve do 1991. godine.

Industrijsko-obrtnička škola Virovitica nastala je transformacijom Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje u zasebne škole. Osnovala ju je Skupština Općine Virovitica na osnovi članka 147. i 148. Zakona o usmjerenom obrazovanju-pročišćeni tekst (NN 11/91), a u skladu s Planom mreže srednjih škola Republike Hrvatske (Suglasnost Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske na Plan mreže srednjih škola općine) 9. srpnja 1991. godine. U Trgovačkog sudu Bjelovar registrirana je 23. rujna 1992. godine (oznaka i broj rješenja Us-35/92). Industrijsko-obrtnička škola Virovitica javna je ustanova koja se bavi odgojem i obrazovanjem redovnih učenika za stjecanje srednje stručne spreme, obrazovanjem učenika s teškoćama u razvoju i srednjoškolskim obrazovanjem odraslih iz sektora obrtništva i industrije, prema dobivenim odobrenjima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u skladu s predviđenim nastavnim planom i programom rada. Školovanje za sva zanimanja traje tri odnosno četiri godine (program kozmetičar), nakon čega postoji mogućnost polaganja majstorskog ispita ili nastavak školovanja. Teorijska nastava izvodi se u zgradi koju dijelimo s Tehničkom školom Virovitica, dok praktičnu nastavu i stručnu praksu izvodimo dijelom u školskim radionicama i praktikumima (drvna i metalska radionica, te poljoprivredni, frizerski, kozmetički i kuharski praktikum), a dijelom u obrtničkim radionicama i poduzećima. Industrijsko-obrtnička škola Virovitica ima odobrenje za rad u programima iz obrazovnih sektora: poljoprivreda, prehrana i veterina, šumarstvo, prerada i obrada drva, tekstil i koža, strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, elektrotehnika i računalstvo, graditeljstvo i geodezija, turizam i ugostiteljstvo i osobne, usluge zaštite i druge usluge. Obrazujemo i učenike s teškoćama u razvoju za pomoćne programe u obrtništvu i industriji.

        Zgrada Tehničke škole Virovitica i Industrijsko-obrtničke škole Virovitica             (rekonstruirana i dograđena zgrada Drvoprerađivačke tehničke škole i      Ekonomske škole)

Školske godine 2017./18. u školu je upisano ukupno 289 učenika u 19 razrednih odjela i 12 programa: stolar, pomoćni stolar, instalater grijanja i klimatizacije, autolimar, automehaničar, elektroinstalater, elektromehaničar, frizer, kozmetičar (4 god.), cvjećar, vrtlar i pomoćni kuhar i slastičar. U školskoj godini 2017./2018. u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica zaposleno je 50 djelatnika, od čega u nastavi 42 djelatnika, 3 djelatnika u organizacijskoj-razvojnoj službi (2 stručne suradnice i ravnatelj škole) i 5 djelatnika u administrativno-tehničkoj službi. Škola je u proteklom periodu na raznim natjecanjima postigla zapažene rezultate. Na državnim natjecanjima do sada smo osvojili devet (9) prvih mjesta, deset (10) drugih mjesta i dva (2) treća mjesta. Organizirali smo više regionalnih i državnih natjecanja u našoj školi. Za svoj rad u odgoju i obrazovanju primili smo brojne nagrade i priznanja. Osobito smo ponosni na  Ministrovo priznanje koje je škola dobila 2003. godine i plaketu Zlatne ruke Hrvatske obrtničke komore koju smo primili iste godine.