Uređuje i vodi Karmela Živković, školska knjižničarka.

RADNO   VRIJEME

 ZA   KORISNIKE

PRIJEPODNEVNA   SMJENA

7:30^h – 13:30^h

POSLIJEPODNEVNA  SMJENA

12^h – 18^h

Međunarodni dan sjećanja na Holokaust - 27. siječnja

Dan 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je tada 1945. oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno. Ovim danom se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Lea Deutsch: Potresna priča o hrvatskoj Anne Frank

Lea Deutsch, hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla čiji je život tragično prekinut u stočnom vagonu kada joj je bilo 16 godina, svima nam je podsjetnik i lekcija o režimima iz prošlosti koji nikada više ne smiju zaživjeti. Prisjećamo se priče o djevojčici koju nazivaju hrvatskom Anne Frank, a zbog njezina izvanserijskog talenta i hrvatskom Shirley Temple.

Nanese li vas put u zagrebačku Gundulićevu ulicu ispred broja 29, nasmiješite se, napravite okret i – naklonite.

Jer upravo je to pred publikom koja joj je oduševljeno klicala radila Lea Deutsch, najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog HNK-a, a koja je sa svojom obitelji živjela u stanu u Gundulićevoj.

No Lein let među zvijezdama i svjetska karijera koju su mnogi predviđali ovom čudu od djeteta grubo su prekinuti 1941., kada je 16-godišnja Lea odvedena u koncentracijski logor Auschwitz.
 

Sjedila je nepomično na klupi nasuprot HNK-a odjevena u kaput uzorka riblje kosti s našivenom žutom Davidovom zvijezdom, gotovo je prekrivajući rukom i satima gledala u zgradu u kojoj je nekoć bila zvijezda, a sada nije smjela ni ući u nju.

--C.Relja Bašić

Lea Dragica Deutsch (u to vrijeme prezime se pisalo i Dajč) rođena je 1927. godine u Zagrebu, a na daske HNK-a prvi put stala je s pet godina kao članica kazališne skupine Dječje carstvo.

Prva njezina uloga bila je uloga Priske u predstavi "Graničari" Josipa Freudenreicha, a potom su uslijedile brojne uloge u dječjim predstavama poput "Pred izlazak sunca" G. Hauptmanna i "Sestra Beatrice" M. Maeterlincka.

Lea je vrlo brzo očarana publiku svojim glumačkim, ali i plesnim talentom. Izvanredna umješnost priskrbila joj je nadimak hrvatska Shirley Temple, koja je u isto vrijeme bila dječja zvijezda u Hollywoodu.

Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i pisac, za malu je Leu napisao, a Josip Deči, pionir filmske glazbe u Hrvatskoj, uglazbio operetu "Čudo od djeteta".

Knjiga Pavla Cindrića 'Lea Deutsch: Zagrebačka Anne Frank'(Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL)

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2021. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 11. prosinca 2020.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 416 učenika/ca. Na slijedeću razinu plasiralo se 366 učenika/ca.

 Na kvizu znanja učenici su pristupili on-line kvizu i odgovarali na pitanja vezana za književno djelo  

1. Nina George:Mala pariška knjižara 

 S obzirom na situaciju s COVID-19 i preporuku za pridržavanje epidemioloških naputaka  na školsko natjecanje pristupilo je troje od jedanaest prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo je utvrdilo da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

Na regionalnu razinu natjecanja plasirale su se dvije učenica Renata Dorić i Sara Babić iz 4.KOZ. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

18. STUDENI SJEĆENJE NA ŽRTVE VUKOVARA

TO SMO MOGLI BITI MI

Prvi red: Josip Kovačić, Siniša Rajković, Martina Štefančić, Sabahudin Gršić, Tomislav Mikloš, Mario Kolarić,  
Drugi red: Damir Pakšec, Dario Pakšec, Josip Bandić, Boris Vaselek, Dragutin Balog, Igor Kačić

„Htjela sam odati počast žrtvi vršnjaka i njihovih roditelja iz Vukovara. Žalosti me što su samo za dva zabilježena slučaja ubojstva donesene presude. Povijest se možda ružno poigrala nevinim dječjim životima, ali njihova imena i priče nisu zaboravljeni.“

Priča autorica knjige “Mama, ne vidim nebo” Ani Galović koja se istraživanjem manje poznatih tema o Vukovaru bavi godinama.

Mama, ne vidim nebo – Prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992.

U vrijeme bitke za Vukovar 1991. do sredine 1992. godine pod okupacijom i vlasti tzv. SAO Krajine, te prisutnosti UNPROFOR-a ubijeno je 34 vukovarske djece. 34 mlađih od 18 godina od kolovoza 1991. do srpnja 1992. godine. Vukovarska djeca ratnu su stvarnost osjećala kao i odrasli. Bez sigurnosti, često bez osnovnih životnih i higijenskih uvjeta, hrane i adekvatne odjeće. Na jednom kraju Domovine neka sretnija su bojala slikovnice, bezbrižno skakutala bacajući kamenčiće i igrajući se školice s prijateljima, dok su mali Vukovarci sa svojim supatnicima u skloništu brojili zvukove letećih projektila i dane obojene sivilom. Njihove dječje snove pratio je ustajao miris podruma, izmiješan zvukovima tihog tranzistora i molitve, a umjesto svježeg zraka i igre na nekoj ledini, oblake su vidjeli samo u mjehurićima dima cigarete s usana nekog nepoznatog vojnika, nalik na vlastitog oca. No, priča o mojim vršnjacima, o vukovarskoj mladosti i onim najmanjima, nalik je onom mračnom putu u kojem su najviše dali, svom gradu, svojoj Domovini, a zauvijek ostali kakvima ih pamtimo – djeca. Otrgnuti iz topline obiteljskog zagrljaja, bez prvih izgovorenih riječi, veselih odlazaka na vrtićke priredbe, bez zvuka školskog zvona, povlačenja ispletenih pletenica simpatiji pod odmorom, nogometna igrališta ostala su prazna bez svojih kapetana, a veslački čamci bez svojih kormilara. Na pragu života bez mladosti, dio njih nikada nije stigao uhvatiti poljubac djevojke poslije odlaska u kino, one nikada nisu jedna drugoj posudile cipele i lak za nokte…Ono što bi kao ponos kroz godine nekog grada krasilo u napretku mladih športaša, umjetnika, profesora, znanstvenika, obiteljskih ljudi mi smo pokopali u vukovarsku crnu zemlju… Djeca, čije obitelji i danas o tome jedva mogu prozboriti. Danas, pred 25 obljetnicu VRO Oluja s ponosom se sjećamo svakog časnog pripadnika hrvatske vojske koji su godinama branili našu Domovinu od velikosrpske agresije mržnje i zla. Kruna žrtve njihove mladosti je naša sloboda i zavjet da se nigdje ne ponovi zločin nad djecom kao što je ovaj nad malim Vukovarcima. Olujom su taj zavjet ostvarili. Moji vršnjaci, djeca žrtve rata zaslužuju dostojanstveno poštovanje i sjećanje. U ovih 30 godina rijetko su i premalo spominjani. Nakon dvije godine rada u tisku je moja druga autorska knjiga “Mama, ne vidim nebo” prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992. u izdanju Matice hrvatske Ogranak Bizovac u kojoj su opisane 34 biografije spomenute vukovarske djece, te uz neizmjernu podršku grada Vukovara.

Ova knjiga nije poziv niti ideja protiv ljudskosti koju svako biće nosi u sebi, ovo je priča o životima nevinih kroz vrijeme, o beskrajnoj dječjoj ljubavi, ratnom zločinu i nepravdi, ali i o zaboravu koji ne smije doći kako više nikada i nigdje ne bismo pisali o novim prekinutim djetinjstvima.

U spomen 25 obljetnici veličanstvene pobjede Hrvatske vojske u VRO “Oluja 95.” – Danu domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja.

u Vukovaru 3. kolovoza 2020. godine

Ani Galović

Tragične sudbine: Prekinuta djetinjstva

Njezine priče predložak su za predstavljenu izložbu fotografija i ilustracija koje se bave sudbinama 34 ubijene djece. Neke sudbine možete pročitati ispod na poveznici.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tragicne-sudbine-nedjeljni-donosi-12-potresnih-prica-o-djeci-ubijenoj-u-vukovaru-15004093

Interliber on-line

https://knjigasvimaisvuda.znk.hr/

https://hena-com.hr/?gclid=EAIaIQobChMIor6Dno2H7QIV9BkGAB0SLAE9EAAYASAAEgL6ofD_BwE

Mjesec hrvatske knjige 2020.. - Razlistaj se!

 Nacionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige, posvećena prije svega knjizi, ali i knjižnicama, već 25 godina održava se od 15. listopada do 15. studenog. To je razdoblje kada se nastoji intenzivnije govoriti o knjizi i čitanju, ali i knjižnicama kao mjestima javnog i slobodnog pristupa.

Razlistaj se! moto je ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige posvećenog planetu Zemlji, a u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje.

I ove godine naša škola prijavila se za sudjelovanje u projektu „Čitanjem do zvijezda“ koji se od ove školske godine naziva

  „MREŽA ČITANJA“.

Ove godine čita se:

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 30.10. 2020.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora

U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. 

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Još prošle godine, 8. listopada obilježavao se kao državni blagdan - Dan neovisnosti. 

23. travnja - Svjetski dan knjige i autorskog prava

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine preminuli Miguel de Cervantes i William Shakespeare te se sama zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.

Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine. Cilj obilježavanja Svjetskog dana knjige je svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. UNESCO se u tome oslanja na pomoć brojnih izdavača, knjižara i učitelja.

DAN PLANETA ZEMLJE

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, ove je godine na svoj 50. rođendan u znaku klimatskih promjena i obilježava se pod sloganom "Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica". 

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu kako je ta tema izuzetno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan kojim EU potvrđuje predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša. 

"Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranziciju i omogućiti da do 2050. Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti - prirodnog kapitala EU te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, dodaju", ističu iz Ministarstva.

…Trebamo zeleni oporavak i lidere koji su ga u stanju provesti", poručuju iz Greenpeacea.  

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pozivaju donositelje odluka na usvajanje ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost. Tvrde kako se čovječanstvo nalazi između dvije krize - zdravstvene, uzrokovane koronavirusom te klimatske, čija je posljedica, između ostalog, pad biološke raznolikosti, a obje predstavljaju prijetnju za čovječanstvo.

Ističu kako najnoviji izvještaj Copernicusa, programa EU za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. bila najtoplija godina od početka mjerenja.

"Zemlja je danas na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa", upozorava WWF.

 Autor: Hina

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Regionalno natjecanje Čitanjem do zvijezda je u petak, 6. ožujka 2020. u 12 sati.

1. KNJIGA KOJU ČITAMO JE

"Vodić kroz galaksiju za autostopere"

1. D. Adams: Vodič kroz galaksiju za autostopere – britanski je znanstvenofantastični satirični roman i prva od "trilogije od pet knjiga" koju je napisao Douglas Adams. Prvi put je objavljena 1979.

Toga je četvrtka ostao bez kuće jer ju je lokalno vijeće odlučilo srušiti i sagraditi obilaznicu.
Odmah potom saznao je da njegov najbolji prijatelj Ford Prefect nije besposleni glumac, a ni zemaljac, već izvanzemaljac koji već petnaest godina istražuje naš planet ne bi li napisao članak za novo izdanje galaktički popularnog Vodiča kroz Galaksiju za autostopere, svojevrsne enciklopedije za intergalaktičke putnike.
Arthuru Dentu učinilo se da je upravo doživio smak svijeta – previše loših informacija u kratkom vremenu. No kad mu Ford Prefect otkrije da je na pomolu pravi pravcati smak svijeta i da će za trenutak-dva Zemlja biti razrušena zbog gradnje hipersvemirske ekspresne obilaznice kroz Sunčev sustav, Arthuru Dentu ne preostane ništa drugo nego s prijateljem izvanzemaljcem otputovati u crnu ozvjezdanu prazninu...

2. KNJIGA KOJU ČITAMO JE

"Farenheit 451"

Guy Montag je vatrogasac posebne vrste. U njegovu svijetu, hipotetskoj i nedefiniranoj budućnosti („nakon 1960.“), u kojem vlada televizija, a književnost je na rubu izumiranja, vatrogasci radije podmeću požare umjesto da ih gase. Njihov je posao uništiti najnezakonitije stvari, otisnute knjige, zajednoa s kućama u kojima ih se skriva.

Napisan još 1953. godine, tada futuristički znanstveno-fantastički roman, danas savršeno odgovara stvarnosti. Bradburyjeva vizija budućnosti gotovo je proročanska – današnji svijet i onaj o kojem je Bradbury pisao prije toliko godina, slični su do mjere koja šokira. Bradburyjev svijet budućnosti sastoji se od golemih ekrana na kojima se neprekidno prikazuju interaktivne tv-sapunice, ljudi se kreću potpuno nesvjesni okruženja, s mini slušalicama u ušima, a knjige su zabranjene i spaljuju se, jer ljude navode na razmišljanje i čine ih nesretnima. Dobrodošli u društvo zabave i zaborava, prepustimo se vladavini elita koje će nas nesvjesne odvesti u nove ratove. Zakoračimo hrabro u propast.

•  60 pitanja (40 pitanja vezanih uz polazni tekst + 20 pitanja faktografskog tipa) - 50 minuta  
•  pitanja se odnose na prve dvije knjige s popisa, naslovi nisu nužno zastupljeni istim brojem pitanja ( 30 pitanja svaka knjiga - 20 pitanja vezanih uz polazni tekst + 10 pitanja faktografskog tipa)
•  autorice/autori pitanja odabiru za svaku knjigu  polazni tekst ili više njih (do pola kartice teksta) uz tekst/tekstove vežu 20 pitanja prema vlastitom odabiru: točno-netočno (5), nadopuna (5) i odabir ponuđenih odgovora (10)
•  ostalih 10 pitanja su faktografskog tipa i zahtijevaju unaprijed predviđene odgovore - točno-netočno (3), nadopuna (3) i odabir ponuđenih odgovora (4)
•  pitanja su sastavljena na temelju radnje (fabule) + pitanja o piscu, prevoditelju , ilustratoru (ako postoje ilustracije) te dodatna pitanja o žanru

DODATNA LITERATURA I INTERNETSKI IZVORI ZA REGIONALNU RAZINU ČDZ ZA SŠ 2019./2020.

Prva  knjiga s popisa: A. Douglas: Vodič kroz galaksiju za autostopere

Izdanje knjige  po kojem se sastavljaju  pitanja:

 Adams, Douglas. Vodič kroz galaksiju za autostopere. Zagrebačka naklada : Zagreb, 2004.

Linkovi za dodatna pitanja:

https://direktno.hr/zivot/vodic-kroz-galaksiju-za-autostopere-jedna-od-najcudnijih-knjiga-ikad-1292/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Douglas_Adams

https://proleksis.lzmk.hr/51067/

Druga knjiga s popisa: Ray Bradbbury: "Fahrenheit 451"

Izdanje knjige  po kojem se sastavljaju  pitanja:

 Ray Bradbbury: "Fahrenheit 451", Vorto Palabra, Zagreb, srpanj 2019. (1. izdanje)

 Literatura za dodatna pitanja:

Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan: "Književni vremeplov", čitanka za prvi razred strukovnih škola (105 sati godišnje), Profil Klett, Zagreb, 2019. (1. izdanje)

Linkza dodatna pitanja: https://www.booksa.hr/vijesti/sve/umro-ray-bradbury

22. veljače Dan hrvatske glagoljice

 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika 

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: »…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku…« Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda (na žalost, u praksi još uvijek nepostignute).

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2020. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je "SF LITERATURA ZA MLADE".

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 13. prosinca 2018.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 424 učenika/ca iz 70 srednjih škola iz Hrvatske i 3 iz Vojvodine. Prosječan postotak riješenosti testa je 75%. Na slijedeću razinu plasiralo se 339 učenika/ca dok njih 85 nije zadovoljilo bodovni prag.

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedeće knjige.

1. D. Adams: Vodič kroz galaksiju za autostopere – britanski je znanstvenofantastični satirični roman i prva od "trilogije od pet knjiga" koju je napisao Douglas Adams. Prvi put je objavljena 1979.

Na školsko natjecanje pristupilo je deset od jedanaest prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., i Kristina Golubić Smojver, prof., utvrdilo je da je natjecanju pristupilo deset učenica, te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

 Za prolaz na višu razinu natjecanja trebalo je riješiti 60% testa. Svi učenici koji su odgovorili na minimalno 30 pitanja  plasirali su se dalje.

Na regionalnu razinu natjecanja plasiralo se osam učenica. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

NAŠIH PRVIH 115 GODINA

U petak 17. svibnja 2019. učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica obilježili su značajan ljubilej 115 godina postojanja škole za obrazovanje učenika u obrtničkim zanimanjima.

 Učenice Selme Pervić iz 3. kozmetičara i Marte Šelimber iz 4. kozmetičara uljepšali su hol škole svojim likovnim radovima povodom Dana škole.

Kroz pjesmu, ples, igrokaz i reviju frizura te oslikavanja lica i tijela učenici su na najljepši način obilježili svoj dan Dan Industrijsko-obrtničke škole Virovitica.

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Nacionalno natjecanje Čitanjem do zvijezda održano je u petak, 10. svibnja 2019.

1. KNJIGA KOJU SMO ČITALI JE

"Kita boli more"

Kita boli more vrckava je i presmiješna Kishono-va uputa turist-jadnicima koji se drznu putovati po svijetu. U njoj možete doznati kako je turizam postao masovni pokret u nekim zemljama, kako s ponešto muke dobiti popust na talijanskim željeznicama, kako se lako odričemo turističkog imuniteta i doživljavamo gastronomsku katastro-fu, kako je pokrenuto pitanje manjinske politike bikova u koridi, te o besmislenoj britanskoj sklo-nosti tradiciji i o tome kako su Amerikanci postali duševno neuravnoteženi. Putujući s Kishonom po Italiji, Španjolskoj, Veli-koj Britaniji, Austriji, Americi... shvatit ćete i to da vas opuštanje vodi u "pakao" te da svakom turistu na svijetu apriori valja izraziti sućut. Kishonove priče lijek su na ljutu ranu naših histe-ričnih i katkad neveselih života.

2. KNJIGA KOJU SMO ČITALI JE

"Afrika-misija na crnom kontinentu"

Objavljena već na Hrvatskoj televiziji, putopisna kazivanja novinara i snimatelja Mire Aščića ukoričena su i u knjizi. Otputovavši na poziv hrvatskoga Misijskoga ureda u Kongo, Miro Aščić nije samo bilježio nego je i živio svoju Afriku pokušavajući iz dana u dan uhvatiti to srce bijede, neizmjerna prirodnoga bogatstva i jednako tolike neizmjerne boli i patnje stanovnika koje još pokoravaju velike, nekoć kolonijalne, a sada neokolonijalne sile. 
Otisnuvši se u Kongo, Ruandu, Keniju, na Zanzibar, oboružan samo kamerom, Miro Aščić ne podastire nam u knjizi samo veliku upućenost u ono o čemu piše nego zadire u samo srce Afrike, kao da piše neki svoj pledoaje za napaćeni kontinent. On u Africi ne traži, za razliku od belgijskih, francuskih ili novovjekih američkih osvajača ono što bi uzeo, nego ono što bi dao. 
Neodoljivo se stoga nameće parafraza iz nastupnoga govora američkoga predsjednika Johna F. Kennedyja koji je sugrađanima poručio da se ne pitaju što će im domovina dati, nego što će oni dati njoj.

3. KNJIGA KOJU SMO ČITALI JE

"Pravi se da ovo nisi vidio"

Nagrađeni roman Pravi se da ovo nisi vidio Hrvoja Šalkovića.

Domagoj Krugman, glavni lik romana, tipičan je luzer - on taksira bogate bezveznjake u Melbourneu (ili bilo kojem gradu na svijetu) i trati svoj život naoko ni prema čemu upravljen, pati od kroničnog socijalnog nepovjerenja i rutinske životne inercije. Sve dok u njegov život ne uleti Charlie, guba frajer koji ga vodi na putovanje Zapadom. Jedini orijentir koji imaju na tom putu jest bijeg od dosade i obračun s njom kada pokuša zagospodariti.

Energizam ovog romana ceste, neobuzdani rock ritmovi, literarne i glazbene asocijacije, stav da život uglavnom nema smisla čekaš li ga da dođe, te uspjeli mudrosni podteksti mitologiziraju i hrabre čovjekove pokušaje da otkrije ono uspavano ja koje čuči u njemu dok ga nešto ne pokrene. Kilometri koji ostaju za njim, otvaraju mu one koje su ispred njega. Životna filozofija Šalkovićevih likova neosporno će privući čitatelje, kao i, uostalom, neosporni autorovi literarni dometi.

Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz tih književna djela te životopise autora, pitanja vezana za ilustratore i kritike tih književnih djela.

    Učenice Industrijsko-obrtničke škole Virovitica koje su sudjelovale na Državnom natjecanju Čitanjem do zvijezda su iz  

     3. razreda kozmetičara  Valentina Kršić, Selma Pervić i Patricija Škudar,

     2. razreda kozmetičara Sara Babić i Renata Dorić.

Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Kristina Golubić-Smojver,prof. i Mirjana Kotramanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica kao vanjski član  pratilo regularnost natjecanja i utvrdilo da je natjecanju pristupilo pet učenica te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

Za natjecanje  učenice je pripremala knjižničarka Karmela Živković.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika, a Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika. Završetak je 17. ožujka, na dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika’ iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika  zaokružuje priču o hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

Manifestacijom Dani hrvatskoga jezika želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a od 1. srpnja 2012. postao je i službeni jezik Europske unije. Dani hrvatskoga jezika slave se od 1991. godine.

Ovom prigodom učenice 1. razreda kozmetičara  nastavu su imale  u školskoj knjižnici. Prof. hrvatskoga jezika Kristina Golubić-Smojver i školska knjižničarka Karmela Živković za učenice su pripremile raznovrsne zadatke.

Učenice 1. razreda su istraživale povijest hrvatskoga jezika i trebale se pokriti povijesno razdoblje od prvih tragova pismenosti na hrvatskom jeziku do 19. st. iz različitih izvora te o tome izradile kreativne plakate koje su prezentirali svojim kolegicama i  naučile ih novim spoznajama. Mala izložba  s njihovim radovima  upriličena je i u školskom holu i školskoj knjižnici.

Ove je godine Institut uz potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Staroslavenskoga instituta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva prijatelja glagoljice pokrenuo „Dan hrvatske glagoljice“ kao posvetu hrvatskomu jeziku i pismenosti.

Prva hrvatska knjiga tiskana na glagoljici 22. veljače 1483. bila je Misal po zaklonu rimskoga dvora. Taj je datum u povijesti hrvatskoga jezika, ali i u hrvatskoj povijesti vrlo značajan pa je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrneuo inicijativu da se taj datum proglasi Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. 

Dani hrvatske glagoljice su kao manifestacija i pokrenuti radi popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske kulture i pismenosti.

Iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje su otišli i korak dalje pa su hrvastkom saboru predložili da se u zakon o blagdanima unese i novi spomendan. Dan hrvatske glagoljice – 22. veljače.

Institut će u Mjesecu hrvatskoga jezika predstaviti mrežno izdanje Hrvatske školske gramatike na adresi gramatika.hr, a predstavit će i Hrvatski pravopis kao aplikaciju za pametne telefone.

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.

Regionalno natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 1. ožujka 2019.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je "Putopisi". U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja.

Za regionalnu razinu učenici su trebali pročitati:

1. Ephraim Kishon: Kita boli more -Satiričan putopis u kojemu pisac na šaljiv način opisuje svoja putovanja. 

2. Miro Aščić: Afrika-misija na crnom kontinentu-putopisna kazivanja novinara i snimatelja Mire Aščića o ljepoti, bijedi, životu i iskorištavanju prirodnih resursa Afrike od strane bivših kolonijalnih sila ukoričena su  u knjizi. 

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., i Kristina Golubić Smojver, prof., utvrdilo je da je natjecanju pristupilo osam učenica Sara Babić, Renata Dorić, Marija Jaković iz 2.KO. Valentina Kršić, Sara Pavelić, Selma Pervić, Patricija Škudar, Katarina Zidarić iz 3.KO, te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. 

Provedbeno povjerenstvo je odredilo bodovni prag (45 i više bodova) za održanu regionalnu razinu kviza - svi učenici koji su postigli 45 i više bodova tj. 75% i više točnih odgovora prelaze u sljedeću razinu natjecanja.

Na državno natjecanje plasirale su se slijedeće učenice Sara Babić, Renata Dorić iz 2.KO. Valentina Kršić, Selma Pervić, Patricija Škudar iz 3.KO.

 Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na slijedećoj razini natjecanja.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Regionalno natjecanje Čitanjem do zvijezda je u petak, 1. ožujka 2019. u 12 sati.

1. KNJIGA KOJU ČITAMO JE

"Kita boli more"

Kita boli more vrckava je i presmiješna Kishono-va uputa turist-jadnicima koji se drznu putovati po svijetu. U njoj možete doznati kako je turizam postao masovni pokret u nekim zemljama, kako s ponešto muke dobiti popust na talijanskim željeznicama, kako se lako odričemo turističkog imuniteta i doživljavamo gastronomsku katastro-fu, kako je pokrenuto pitanje manjinske politike bikova u koridi, te o besmislenoj britanskoj sklo-nosti tradiciji i o tome kako su Amerikanci postali duševno neuravnoteženi. Putujući s Kishonom po Italiji, Španjolskoj, Veli-koj Britaniji, Austriji, Americi... shvatit ćete i to da vas opuštanje vodi u "pakao" te da svakom turistu na svijetu apriori valja izraziti sućut. Kishonove priče lijek su na ljutu ranu naših histe-ričnih i katkad neveselih života.

2. KNJIGA KOJU ČITAMO JE

"Afrika-misija na crnom kontinentu"

Objavljena već na Hrvatskoj televiziji, putopisna kazivanja novinara i snimatelja Mire Aščića ukoričena su i u knjizi. Otputovavši na poziv hrvatskoga Misijskoga ureda u Kongo, Miro Aščić nije samo bilježio nego je i živio svoju Afriku pokušavajući iz dana u dan uhvatiti to srce bijede, neizmjerna prirodnoga bogatstva i jednako tolike neizmjerne boli i patnje stanovnika koje još pokoravaju velike, nekoć kolonijalne, a sada neokolonijalne sile. 
Otisnuvši se u Kongo, Ruandu, Keniju, na Zanzibar, oboružan samo kamerom, Miro Aščić ne podastire nam u knjizi samo veliku upućenost u ono o čemu piše nego zadire u samo srce Afrike, kao da piše neki svoj pledoaje za napaćeni kontinent. On u Africi ne traži, za razliku od belgijskih, francuskih ili novovjekih američkih osvajača ono što bi uzeo, nego ono što bi dao. 
Neodoljivo se stoga nameće parafraza iz nastupnoga govora američkoga predsjednika Johna F. Kennedyja koji je sugrađanima poručio da se ne pitaju što će im domovina dati, nego što će oni dati njoj.

Međunarodni dan materinskog jezika

21. veljače 

Međunarodni dan materinskog jezika - 21. veljače - UNESCO od 2000. organizira u čast gotovo 6.000 jezika koji se govore diljem svijeta. Cilj je obilježavanja današnjega dana promicanje jezične raznolikosti i višejezičnoga obrazovanja.

“Usisati jezik s materinskim mlijekom kaže tko misli da izvrsno govori svoj jezik zahvaljujući svojemu podrijetlu i tko misli da je baš onaj jezik kojemu ga je mati naučila jedini pravi, čisti i prihvatljivi. Ta je zabluda česta u nas, osobito u štokavaca – budući da je hrvatski književni jezik štokavski stiliziran, izvorni štokavci misle da samo oni znaju pravilno govoriti. Naravno da tomu nije tako, jer književni jezik svi moramo učiti i nema osobe koja ga progovara spontano”, objašnjava prof. dr. sc. Ham.

Jezik kojim prvim progovorimo može biti čakavski, kajkavski ili štokavski. Te smo činjenice manje svjesni jer će i čakavac i kajkavac, kao i štokavac, za svoj materinski jezik reći da je hrvatski bez obzira na njegovu narječnu pripadnost.

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2019. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

 Održano je školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda u petak, 07. prosinca 2018.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 394 učenika iz 75 srednjih škola.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je "Putopisi". U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedeće knjige.

1. Ephraim Kishon: Kita boli more -Satiričan putopis u kojemu pisac na šaljiv način opisuje svoja putovanja. 

Na školsko natjecanje pristupilo je osam od devet prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., i Kristina Golubić Smojver, prof., utvrdilo je da je natjecanju pristupilo osam učenica Sara Babić, Renata Dorić, Marija Jaković iz 2.KO. Valentina Kršić, Sara Pavelić, Selma Pervić, Patricija Škudar, Katarina Zidarić iz 3.KO, te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. Za prolaz na županijsko natjecanje trebalo je riješiti 70% pitanja tj. imati 35 od 50 točnih odgovora.

Na županijsko natjecanje plasirale su se sve učenice. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na županijskom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda je u petak, 07. prosinca 2018. u 12 sati.

1. KNJIGA KOJU ČITAMO JE

"Kita boli more"

Kita boli more vrckava je i presmiješna Kishono-va uputa turist-jadnicima koji se drznu putovati po svijetu. U njoj možete doznati kako je turizam postao masovni pokret u nekim zemljama, kako s ponešto muke dobiti popust na talijanskim željeznicama, kako se lako odričemo turističkog imuniteta i doživljavamo gastronomsku katastro-fu, kako je pokrenuto pitanje manjinske politike bikova u koridi, te o besmislenoj britanskoj sklo-nosti tradiciji i o tome kako su Amerikanci postali duševno neuravnoteženi. Putujući s Kishonom po Italiji, Španjolskoj, Veli-koj Britaniji, Austriji, Americi... shvatit ćete i to da vas opuštanje vodi u "pakao" te da svakom turistu na svijetu apriori valja izraziti sućut. Kishonove priče lijek su na ljutu ranu naših histe-ričnih i katkad neveselih života.

^{Mjesec hrvatske knjige 2018.}

^{od 15. listopada do 15. studenog}

Ovogodišnja je manifestacija posvećena kulturnoj baštini. Glavna je tema Baš baština, a moto (U)čitaj nasljeđe! pri čemu je osnovni motiv glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta.
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

Povodom manifestacije Mjesec hrvatske knjige koja se u cijeloj Hrvatskoj svake godine održava od 15. listopada do 15. studenog, u našoj školskoj knjižnici održana je zanimljiva i edukativna radionica. Ovogodišnja je tema manifestacije "Baš baština", a naglasak je na isticanju hrvatske kulturne baštine. Glagoljica je staro hrvatsko pismo koje predstavlja posebnost hrvatske kulturne baštine, ali i nacionalnog identiteta. Učenici 3. razreda pomoćnog usmjerenja kuhara/slastičara izrađivali su straničnike na kojima su ispisali svoja imena na glagoljici. Straničnike su obojali vodenim bojama i temperama i, poput pravog suvenira, ponijeli ih kući. Ovu je zanimljivu radionicu osmislila i vodila naša knjižničarka, gospođa Karmela Živković. Osim što su učenici svašta naučili, iskoristili su radionicu i za ugodno druženje u prostoru školske knjižnice.

NOVI NASLOVI U KNJIŽNICI

Udžbenici za školsku godinu 2018./2019. ostaju isti kao i prošle školske godine. 

POPIS ODOBRENIH UDŽBENIKA ZA ŠKOLSKU GODINU 2018./2019. nalazi se na linku

/upload/ss-industrijskoobrtnicka-vt/images/multistatic/27/File/Ud%C5%BEbenici%202018.-2019..docx

OVE ŠKOLSKE GODINE U PROJEKTU

„ČITANJEM DO ZVIJEZDA“

ČITALI SMO:

1.-lektirni naslov                   2.

3.               4.

Ove godine tema cijelog natjecanja je povijesni roman kao književna forma.

Na kraju državnog natjecanja učestvovalo je 130 učenika iz cijele hrvatske a mi smo se plasirali  od 11-15 mjesta od ukupno 33.

Na početku projekta bilo je prijavljeno 356 učenika iz 75 škola iz cijele nam lijepe naše, a i šire jer već nekoliko godina surađujemo s gimnazijom "Svetozar Marković" iz Subotice.

Dragi učenici priključite nam se slijedeće školske godine u Projekt pa da čitajući zajedno odemo do zvijezda.

Državno natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 11. svibnja 2018.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Kvizu znanja i kreativnosti pristupilo je 130 učenika.

Za regionalnu razinu učenici su trebali pročitati:

     1. August Šenoa : Zlatarevo Zlato (lektirni naslov)

     2. Miro Gavran: Judita

     3.  Mark Zusak: Kradljivica knjiga  

     4.  Marija Jurić Zagorka: Vitez slavonske ravni

  Ove godine tema cijelog natjecanja je povijesni roman kao književna forma.

 Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz tih književna djela te životopise autora, pitanja vezana za ilustratore i kritike tih književnih djela.   

Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Kristina Golubić Smojver, prof., utvrdilo je da je natjecanju pristupilo pet učenica Nikol Bilić, Lucija Kapraljević, Valentina Šerepec, Iva Talijanac iz 4KO, i Sara Pavelić iz 2KO. te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. 

                                           Povjerenstvo za provedbu natjecanja

3. državna razina projekta održat će se  11. svibnja 2018. u 12 sati.

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

SLIJEDEĆA KNJIGA KOJU ČITAMO JE

Obilježena Noć knjige 2018. u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica

Budućnost knjige

U ponedjeljak 23.4.2018. učenice 4. KO naše škole svečano su i radno obilježile Noć knjige. Godišnjica smrti dvojice velikana Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa obilježava se već sedmu godinu kao Međunarodni dan knjige i autorskih prava. Manifestacija se nadovezuje i na Dan hrvatske knjige koji se obilježava 22.4.  u spomen na oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je na taj dan 1501. završio pisanje biblijsko-vergilijanskog epa Judite.

Učenice 4. KO u dogovoru s knjižičarkom Karmelom Živković i nastavnicom Ivanom Vlaisavljević odabrale su najdraže naslove koje su prezentirale svojim kolegicama. Nikol je Bilić  predstavila roman u formi dnevnika Pitaj Alicu. Valentina Šerepac  zainteresirala je publiku za Zagorkin roman Vitez slavonske ravni. Lucija Kapraljević podsjetila je na najvažniji roman hrvatskoga realizma U registraturi Ante Kovačića. Profesorica Vlaisavljević je govorila o znastveno-fanastičnom romanu Vodič kroz galaksiju za autostopere Douglasa Adamsa iz kojeg je i citiran moto ovogodišnje manifestacije Bez panike!

Knjigoljupci iz 4. KO  pokazali su da nema mjesta panici jer knjige se još uvijek rado čitaju!!!

Učenici 1. razreda IGK i  ST

23. travnja 2018. godine obilježili smo Svjetski dan knjige i Dan hrvatske knjige. Nadahnuti poezijom poznatih hrvatskih pjesnika (A.B. Šimića, D. Tadijanovića, T. Ujevića i D. Cesarića) učenici 1. razreda instalatera grijanja i klimatizacije i stolara uz stručnu pomoć prof. Kristine Golubić-Smojver u školskoj su knjižnici interpretativno čitali pjesme naših poznatih pjesnika te su na umjetnički način uljepšali jutro proljetnog ponedjeljka! 

Dani hrvatskoga jezika u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica
 

Hrvatski se jezik voli znanjem
 

Od 2014. godine, na inicijativu ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Željka Jozića, održava se manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika koja započinje 21. veljače - na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka - na dan potpisivanja Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskoga jezika. Cilj je ove manifestacije podsjetiti sve govornike hrvatskoga jezika na njegovo bogatstvo i ljepotu te ukazati na važnost njegovanja i očuvanja materinskoga jezika kao temelja identiteta, pismenosti i kulture.

Ovom prigodom učenice 4. razreda kozmetičara  nastavu Hrvatskoga jezika  imale  su u školskoj knjižnici  gdje su knjižničarka gosp. Karmela Živković i prof. hrvatskoga jezika Ivana Vlaisavljević za učenice pripremile raznovrsne zadatke.

U skladu s nastavnim programom istraživale su vrste rječnika  primjenjujući znanja iz leksikografije. Na drugom satu pretražujući različite izvore, od udžbenika do interneta, prisjetile su se koji su hrvatski rječnici obilježili hrvatsku leksikografiju.

Inspirirana radionicom učenica Valentina Šerepec pripremila je za pano  temu Hrvatski jezik u 20. stoljeću.

I. RAZDOBLJE (1901.- 1918.)

• Kada je riječ o standardizaciji hrvatskoga jezika u dvadesetome stoljeću, prvu važnu komponentu svakako predstavljaju hrvatski vukovci - jezikoslovci
• Vukovci prihvaćaju jezična i pravopisna rješenja Vuka Stefanovića Karadžića
• Hrvatski vukovci su i Ivan Broz i Franjo Iveković, autori Rječnika hrvatskog jezika, 1901.
• U školama se koriste Gramatika hrvatskog jezika Tome Maretića i Josipa Florschutza
• 1911. godine izlazi djelo Nikole Andrića, Branič jezika hrvatskog – brani hrvatski jezik oslanjajući se na hrvatsku jezičnu tradiciju te govoreći o različitostima hrvatskog i srpskog jezika
• Razvija se dijalektno pjesništvo – pjesnici spontano počinju pisati na narječjima
•  Najznačajniji su : A.G.Matoš, F. Galović, V. Nazor…

II. RAZDOBLJE (1918. - 1941.)

• Razdoblje omeđeno dvama političkim događajima: 1918. nastanak  Kraljevine SHS, a 1941. Nezavisne Države Hrvatske
• Nastankom kraljevine SHS dolazi do zajedničkog jezika: srpskohrvatskoslovenačkog
• Prednost dobiva srpski jezik dok hrvatski jezik lagano se potiskuje
• Svojevrstan otpor izjednačavanju hrvatskog i srpskog jezika jest pokretanje časopisa Hrvatski jezik ( iznosi se hrvatska jezična tradicija) čiji je autor hrvatski filolog Stjepan Ivišić
• Tradicija dijalektne književnosti  doživljava, a vrhunac joj u ovom razdoblju predstavlja djelo Miroslava Krleže Balade Petrice Kerempuha, 1936.
•  Nastankom Banovine Hrvatske 1939., čime sudska i upravna vlast prelazi u ruke Hrvata, javlja se nastojanje da se i na jezičnom planu odvoji hrvatski i srpski jezik
• 1940. objavljen prvi razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika (u kojem se ukazuje na fonološku, morfološku, leksičku, sintaktičku razliku između dvaju jezika)
• Autori rječnika Razlika hrvatskoga i srpskoga  književnog jezika su Petar Guberina i Kruno Krstić
• U veljači 1941. Izlazi i I. svezak Hrvatske enciklopedije čiji je urednik bio Mate Ujević

III. RAZDOBLJE  (1941.- 1945.)

• Jezične tendencije u vrijeme NDH obilježene su pojačanim purizmom – željom za čistoćom hrvatskog jezika i povratkom hrvatskih riječi
•  Osnovan je Hrvatski državni ured za jezik koji je imao ulogu brinuti se za čistoću i pravilnost hrvatskog jezika u javnosti
• Ured je sastavio tekst Koriensko pisanje 1942. i privremeni Hrvatski pravopis 1944.
• Najznačajnija jezikoslovna djela su  Nacrt hrvatske slovnice I. i Glasovi i oblici u poviesnom razvoju 1944. Blaža Jurišića

Nacrt hrvatske slovnice I.; Glasovi i oblici u poviesnom razvoju 1944.

IV. RAZDOBLJE (1945.- 1990.)

• Godine 1945., južnoslavenski narod opet živi u zajedničkoj državi, ali opet u Hrvatskoj dominira srpski jezik, a hrvatski jezik mu je podređen
• Godine 1954. na zahtjev Matice srpske u Novom Sadu okupljaju se predstavnici hrvatskih jezikoslovaca s predstavnicima srpskih te dolazi do NOVOSADSKOG DOGOVORA
• Novosadski dogovor – 1954.:
• Proglašuje jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedinstvenim jezikom u dvije inačice : (i)jekavskoj i ekavskoj
• Zahtijeva isticanje zajedničkog dvosložnog naziva jezika: srpskohrvatski i hrvatskosrpski jezik
• Nameće uporabu obaju pisama: latinice i ćirilice na cjelokupnom području „zajedničkog jezika“
• Na osnovi zaključaka tzv. Novosadskog dogovora 1960., izlazi Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika pod nazivom Novosadski pravopis, čiji su izdavači Matica hrvatska i Matica srpska
• 1967. Izlaze i prva dva sveska Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (A-F, G-K)

• 17.ožujka 1967. U listu Telegram objavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika :
  • Unošenje odredbe o ravnopravnosti četiriju književnih jezika (slovenskoga, srpskoga, hrvatskoga i makedonskoga ) u Ustav SFRJ
  • Napuštanje Novosadskog dogovora
  • Uporabu nacionalnog imena jezika
• 1971. Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš objavljuju Hrvatski pravopis koji je zabranjen i prije nego što je objavljen, godinu poslije izdala ga je hrvatska emigracija u Londonu zbog čega je pravopis i nazvan „Londoncem“

 V. RAZDOBLJE (1990. do danas)

• 1990. dolazi do promjene,  Hrvatska se osamostaljuje i postaje međunarodno priznata država koja njeguje svoj standardni jezik
• Izlazi niz jezikoslovnih djela:

PRAVOPISI: 1. Hrvatski pravopis. 1990. Babić, Finka, Moguš

2. Pravopis hrvatskoga jezika 2005. Anić, Silić.

3. Hrvatski pravopis 2013. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

 GRAMATIKA:1.Priručnik gramatike hrvatskoga književnog jezika.1990.Babić, Finka, Moguš                                                                              2.Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku. 1986.S. Babić

• RJEČNICI: 1.Rječnik hrvatskoga jezika 1991. V.  Anić

2.Rječnik hrvatskoga jezika 2000., Leksikografski zavod M. Krleža i

Školska knjiga

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

SLIJEDEĆA KNJIGA KOJU ČITAMO JE

Regionalno natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 23. veljače 2018.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Kvizu znanja i kreativnosti pristupilo je 273 učenika.

Za regionalnu razinu učenici su trebali pročitati:

     1. August Šenoa : Zlatarevo Zlato (lektirni naslov)

     2. Miro Gavran: Judita

     3.  Mark Zusak: Kradljivica knjiga  

  Ove godine tema cijelog natjecanja je povijesni roman kao književna forma  .

  Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz tih književna djela te životopise autora romana.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Kristina Golubić Smojver, prof., utvrdilo je da je natjecanju pristupilo pet učenica Nikol Bilić, Lucija Kapraljević, Valentina Šerepec, Iva Talijanac iz 4KO, i Sara Pavelić iz 2KO. te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. Za prolaz na državno natjecanje trebalo je riješiti 70% pitanja tj. imati 42 od 60 točnih odgovora.

Učenice su postigle zavidan rezultati i na državno natjecanje plasirale su se sve. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na državnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

2. regionalna razina projekta održat će se  23. veljače 2018. u 12 sati.

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

SLIJEDEĆA KNJIGA KOJU ČITAMO JE

KNJIGU MOŽETE PROČITATI OVDJE

/upload/ss-industrijskoobrtnicka-vt/images/multistatic/27/File/Markus-ZusakKradljivica-knjiga%20(1).pdf

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2018. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole

Virovitica

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

SLIJEDEĆA KNJIGA KOJU ČITAMO JE

KNJIGU MOŽETE PROČITATI OVDJE

/upload/ss-industrijskoobrtnicka-vt/images/multistatic/27/File/Markus-ZusakKradljivica-knjiga%20(1).pdf

2. regionalna razina projekta će se održati  23. veljače 2018.

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 8. prosinca 2017.

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 8. prosinca 2017.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Kvizu znanja i kreativnosti pristupilo je 356 učenika iz  75 škola iz cijele nam Lijepe Naše, a i šire jer već nekoliko godina surađujemo s Gimnazijom "Svetozar Marković" iz Subotice.

Za školsku su razinu učenici trebali pročitati:

     1. August Šenoa : Zlatarevo Zlato (lektirni naslov)

     2.   Miro Gavran: Judita

  Ove godine tema cijelog natjecanja je povijesni roman kao književna forma  .

  Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz navedenih književnih djela.

Na školsko natjecanje pristupilo je pet od šest prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Kristina Golubić Smojver, prof., utvrdilo je da je natjecanju pristupilo pet učenica Nikol Bilić, Lucija Kapraljević, Valentina Šerepec, Iva Talijanac iz 4KO, i Sara Pavelić iz 2KO. te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. Za prolaz na županijsko natjecanje trebalo je riješiti 60% pitanja tj. imati 30 od 50 točnih odgovora.

Učenice su postigle zavidan rezultati na Županijsko natjecanje plasirale su se sve. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na županijskom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u školskoj knjižnici

Sve na jednom mjestu ili Put od jednog do svih mjesta

Ovogodišnja manifestacija Mjeseca hrvatske knjige posvećena je encilklopedistici. To je bio povod da učenice 4. KO  nastavu Hrvatskog jezika imaju u školskoj knjižnici. Knjižničarka je održala prigodno  predavanje o enciklopedijama i predstavila školske enciklopedije.  Učenice su čule korisne informacije koje će  moći primjeniti u pisanju završnoga rada, kao i u cjeloživotnom učenju.

Učenice su potom,  uz pomoć enciklopedija,  leksikona i rječnika rješavale nastavni listić sa  zadatcima iz leksikologije  pripremajući se za pismenu provjeru znanja.

Ivana Vlaisavljević, prof. hrvatskog jezika

POPIS ODOBRENIH UDŽBENIKA ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018.

/upload/ss-industrijskoobrtnicka-vt/images/multistatic/27/File/Ud%C5%BEbenici%202017.-2018..docx

Državno natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u                          utorak, 25. travnja 2017.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Za nacionalnu razinu učenici su trebali pročitati četri književna djela i to: Johann Wolfgang von Goethe: Patnje mladog Werthera (lektirni naslov) , Anonimna autorica : Pitaj Alicu - Dnevnik jedne narkomanke, Sherman Alexie : Apsolutno istinit dnevnik Indijanca na određeno vrijeme i Nada Mihelčić : Bilješke jedne gimnazijalke.

 Ove godine DNEVNIK kao književna forma tema je cijelog natjecanja.

 Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz tih književna djela te životopise autora romana.

   Učenice Industrijsko-obrtničke škole Virovitica koje su sudjelovale na Državnom natjecanju Čitanjem do zvijezda iz  3. razreda kozmetičara  Dorotea Hajba, Lucija Kapraljević i Nikol Bilićiz 4.KO  Tina Jež, Ivana Krešić, Helena Volenik i Anamarija Bošnjak. Natjecanje je održano s početkom u 12 h za 54 prijavljene srednje škole u Republici Hrvatskoj s ukupno 155 učenika.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Mirjana Kotramanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica kao vanjski član pratilo je regularnost natjecanja i utvrdilo da je natjecanju pristupilo sedam učenica te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

Za natjecanje  učenice je pripremala knjižničarka Karmela Živković.

                                                       Povjerenstvo za provedbu natjecanja

Dani hrvatskoga jezika u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica
 

Rodu o jeziku

Ljub'si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiraj za njega!
Po njemu si sve, što jesi:
Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svoga cvijeta
U narodâ silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unukâ,
U prošasti sjena puka,
Ubuduće niti sjena!

Petar Preradović

Od 2014. godine, na inicijativu ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Željka Jozića, održava se manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika koja započinje 21. veljače - na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka - na dan potpisivanja Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskoga jezika. Cilj je ove manifestacije podsjetiti sve govornike hrvatskoga jezika na njegovo bogatstvo i ljepotu te ukazati na važnost njegovanja i očuvanja materinskoga jezika kao temelja identiteta, pismenosti i kulture.

Ovom prigodom učenice 3. i 4. razreda kozmetičara  nastavu su imale  u školskoj knjižnici gdje su knjižničarka gosp. Karmela Živković i prof. hrvatskoga jezika Ivana Vlaisavljević za učenice pripremile raznovrsne zadatke.

Učenice 3. razreda su istraživale povijest hrvatskoga jezika 19. st. iz različitih izvora te o tome izradile kreativne plakate koje su prezentirali svojim kolegicama i  naučile ih novim spoznajama. Mala izložba  s njihovim radovima  upriličena je i u školskom holu.

Maturantice  su istraživale leksikografiju uspoređujući  različite vrste rječnika, leksikona i enciklopedija. Svoja saznanja su prezentirale razrednom odjelu vježbajući i javni nastup. 

„ČITANJEM DO ZVIJEZDA" 2016./2017.

Regionalno natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 3. veljače 2017.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Za regionaln razinu učenici su trebali pročitati tri književna i to: Johann Wolfgang von Goethe: Patnje mladog Werthera (lektirni naslov) , Anonimna autorica : Pitaj Alicu - Dnevnik jedne narkomanke, Sherman Alexie : Apsolutno istinit dnevnik Indijanca na određeno vrijeme

 Ove godine DNEVNIK kao književna forma tema je cijelog natjecanja.

 Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz tih književna djela te životopise autora romana.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Mirjana Kotramanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica kao vanjski član  pratilo regularnost natjecanja i utvrdilo da je natjecanju pristupilo osam učenica Anamarija Bošnjak, Tina Jež, Ivana Krešić, Helena Volenik, Tereza Živko, iz 4KO, Nicol Bilić, Dorotea Hajba, Lucija Kapraljević, iz 3KO te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. Za prolaz na državno natjecanje trebalo je riješiti 70% pitanja tj. imati 42 od 60 točnih odgovora.

Za natjecanje  učenice je pripremala knjižničarka Karmela Živković.

                                                           Povjerenstvo za provedbu natjecanja

POPIS ODOBRENIH UDŽBENIKA ZA ŠKOLSKU GODINU 2016./2017.

/upload/ss-industrijskoobrtnicka-vt/images/multistatic/27/File/Ud%C5%BEbenici%202016.-2017..docx

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 25. prosinca 2016.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 463 učenika.

Za školsku su razinu učenici trebali pročitati:

Johann Wolfgang von Goethe: Patnje mladog Werthera (lektirni naslov)
Anonimna autorica : Pitaj Alicu - Dnevnik jedne narkomanke

Ove godine DNEVNIK kao književna forma  tema je cijelog natjecanja.

  Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz navedena drame.

Na školsko natjecanje pristupilo je osam od deset prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Karmela Živković, školski knjižničar, utvrdilo je da je natjecanju pristupilo osam učenica Anamarija Bošnjak, Tina Jež, Ivana Krešić, Helena Volenik, Tereza Živko, iz 4KO, Nicol Bilić, Dorotea Hajba, Lucija Kapraljević, iz 3KO te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. Za prolaz na županijsko natjecanje trebalo je riješiti 60% pitanja tj. imati 30 od 50 točnih odgovora.

Na županijsko natjecanje plasirale su se sve učenice. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na županijskom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

Obilježena Noć knjige 2016. u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica

U školskoj knjižnici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica 22. travnja održala se manifestacija  obilježavanja Noć knjige 2016., dan uoči Svjetskog dana knjige i autorskih prava, a na Dan hrvatske knjige.

Noć knjige 2016. u znaku je obilježavanja dviju velikih obljetnica u svjetskoj književnosti – 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa, kao i stogodišnjice objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić.

Sudjelovale su učenice 2. i 3. razreda zanimanja kozmetičar.

Učenice Dorotea Hajba, Anamarija Bošnjak,Tereza Živko i Ivana Krešić upoznale su prisutne učenice 2 i 3. raz., školsku pedagoginju Maju Volenik, školsku knjižničarku Karmelu Živković i prof. hrvatskog jezika Ivanu Vlaisavljević s tematikom koju danas čitaju mladi i koja ih zanima. Učenice su kroz mistični svijet vampira, ljubavne spletke i nadnaravna bića provele sve slušatelje i zaintrigirale sve prisutne za nadnaravni,mistični i nedovoljno istraženi svijet.

    Održano Državno natjecanje Čitanjem do zvijezda

    Učenice Industrijsko- obrtničke škole Virovitica koje su sudjelovale na Državnom natjecanju Čitanjem do zvijezda osvojile su slijedeća mjesta iz 2. razreda kozmetičara  Ema Sajfert (10. mjesto), Lucija Kapraljević (23. mjesto), 3. KO Tina Jež (10. mjesto), Anamarija Bošnjak (12. mjesto), 4. KO Anja Huić (14. mjesto), Darija Markulin (14. mjesto), Ema Šimenić (19. mjesto) i Anamarija Menčik (20. mjesto). Natjecanje je održano u petak 15. travnja 2016. s početkom u 12 h za sve prijavljene škole u Republici Hrvatskoj koje su stekle pravo sudjelovanja.

  Pravo sudjelovanja  na državnoj razini ostvarilo je 129  učenika, a natjecanju je pristupilo njih 119  iz cijele Hrvatske.

   To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

  Ovogodišnja tema natjecanja je Sa smijehom ozbiljno, čitaju se naslovi humorističnog žanra.                           

   Za državnu razinu bilo je potrebno pročitati tri književna djela humorističnog žanra i  to: Ivo Brešan : Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja,  Tahir Mujičić : Budi Hamlet, pane Hamlete, Ante Tomić : Čudo u Poskokovoj Dragi.

Regularnost natjecanja pratilo je povjerenstvo u sastavu: Lucijana Živković,  prof., Ivana Vlaisavljević, prof., Mirjana Kotramanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica kao vanjski član i Karmela Živković dipl. bibl.

 Povjerenstvo je utvrdilo je da je natjecanju pristupilo osam učenica i da je natjecanje provedeno regularno.

Čestitke učenicama na postignutim rezultatima.

http://www.ss-industrijskoobrtnicka-vt.skole.hr/skola/knjiznica/

Čitanjem do zvijezda

Županijsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 26. veljače 2016.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Za županijsku su razinu učenici trebali pročitati dva književna djela dramu i roman od Brešan, Ivo: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja,  Mujičić, Tahir: Budi Hamlet, Pane Hamlete!

 Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabule i likove iz oba književna djela te životopise autora romana.

 Na županijsku razinu plasirale su se slijedeće učenice Anja Huić, Darija Markulin, Anamarija Menčik, Ema Šimenić iz 4 KO, Anamarija Bošnjak, Tina Jež iz 3KO, Lucija Kapraljević, Ema Sajfert iz 2 KO. Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof. Ivana Vlaisavljević,  prof. i Mirjana Kotramanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica kao vanjski član, utvrdilo je da je natjecanju pristupilo osam učenica.

Na državno natjecanje plasirale su se sve učenice. Učenicu su se plasirale od 4-33 mjesta.  Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na državnom  natjecanju.

Natjecanju su pristupile sve učenice i natjecanje je bilo u potpunosti regularno.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja.

    Čitanjem do zvijezda           

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 11. prosinca 2015.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Za školsku su razinu učenici trebali pročitati dramu Ive Brešana: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja.

Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabulu i likove iz navedena drame.

Na školsko natjecanje pristupilo je osam od deset prijavljenih učenica. Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof., Ivana Vlaisavljević, prof. i Karmela Živković, školski knjižničar, utvrdilo je da je natjecanju pristupilo osam učenica Anja Huić, Darija Markulin, Anamarija Menčik, Ema Šimenić iz 4KO, Anamarija Bošnjak, Tina Jež iz 3KO, Lucija Kapraljević, Ema Sajfert iz 2KO te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

Za prolaz na županijsko natjecanje trebalo je riješiti 80% pitanja tj. imati 24 od 30 točnih odgovora.

Na županijsko natjecanje plasirale su se sve učenice. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na županijskom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

http://www.ss-industrijskoobrtnicka-vt.skole.hr/skola/knjiznica/

                  Održano Državno natjecanje Čitanjem do zvijezda   

    Učenice 4. razreda kozmetičara Industrijsko- obrtničke škole Virovitica  Vesna Tržić i Antonija Veršec osvojile su 10. odnosno 12. mjesto (mentorica Karmela Živković) na Državnom natjecanju Čitanjem do zvijezda koje je  održano u petak 20. ožujka 2015.

 To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

    Pravo sudjelovanja  na državnoj razini ostvarilo je 122  učenika, a natjecanju je pristupilo njih 113 iz cijele Hrvatske.

   Za državnu razinu bilo je potrebno pročitati četiri romana s temom roman za mlade i to:  Salinger,J.D.: Lovac u žitu,  D´ Avenia, Alessandro: Bijela kao mlijeko,crvena kao krv, Tomić,Ante: Punoglavci i roman J. Krakauera U divljini.

    Regularnost natjecanja pratilo je povjerenstvo u sastavu: Lucijana Živković prof., Želimir Bato prof. te voditeljica matične službe u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica Mirjana Kotromanović prof. kao vanjski član.

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Županijsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u srijedu, 4. veljače 2015. godine točno u podne. U isto vrijeme otvorio se portal s kvizom znanja za sve srednjoškolce u Republici Hrvatskoj.To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Rezultati kviza automatski su bili prikazani učenicima u postotnom obliku uspješnog riješenog testa. Za županijsku su razinu učenici trebali pročitati tri romana čija je tema roman za mlade,a to su Salinger, J. D. Lovac u žitu, D’Avenia, Alessandro: Bijela kao mlijeko, crvana kao krv te roman Ante Tomića Punoglavci. Pitanja u kvizu obuhvaćaju fabule i likove iz sva tri romana te životopise autora romana.

 Na županijsku razinu plasiralo se pet naših učenika 4KO. Povjerenstvo, u sastavu: Lucijana Živković, prof. Želimir Bato, i prof. Mirjana Kotramanović, voditelj matične službe u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica kao vanjski član, utvrdilo je da je natjecanju pristupilo pet učenica Maja Matek, Doris Štengl, Vesna Tržić, Antonia Veršec i Barbara Vučko te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.Mentor učenicima je Karmela Živković, dipl. bibl. Za prolaz na državno natjecanje trebalo je riješiti 80% pitanja tj. imati 48 točnih odgovora.Na državno natjecanje plasirali su se: Antonia Veršec i Vesna Tržić. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na državnom natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

Čitanjem do zvijezda

Učenice 4. razreda kozmetičara Industrijsko-obrtničke škole Virovitica sudjelovale su 10.12.2014. na on-line kvizu znanja Čitanjem do zvijezda, koji se održavao po prvi put u našoj školi. Pitanja su provjeravala poznavanje pročitanog sadržaja lektirnog  djela  J. D. Salingera Lovac u žitu i nelektirnog djela  A. D`Avenia Bijela kao mlijeko, crvena kao krv. Na školskoj razini sudjelovala je  51 srednja škola iz cijele Hrvatske. Bodovni prag za prijelaz u viši rang natjecanja je 35/50 bodova. Naše učenice Maja Matek, Doris Štengl, Vesna Tržić, Antonija Veršec i Barbara Vučko plasirale su se na županijsko natjecanje. Članovi povjerenstva školske razine natjecaja bili su Lucijana Živković, prof. hrvatskog jezika i književnosti i Želimir Bato ,prof. hrvatskog jezika, a mentor učenicama bila je Karmela Živković, dipl.bibl.